Hrvatinići
Osnivač ove porodice je bio Hrvatin Stjepanić. Krajem 13. vijeka, oteo je od bosanskog bana Stefana I Kotromanića župe Banicu u savezu sa Birbircima, a u korist napuljske dinastije Anžujevaca. Zauzvrat je nagrađen od napuljskog kralja Karla I i dobio na upravu Donje Krajeve (Glamoč, Livno, Duvno).
Ban Stefan II je Vukosavu Hrvatiniću 1325. godine izdao povelju iz čijeg sadržaja zaključujemo da Vukosav dobija na upravu župe Banicu (Ključ) i Vrbanju (Kotor Varoš).
Ključnu ulogu Vuk Hrvatinić je odigrao 1363. godine, kada je ratujući za bana Tvrtka uspio odbraniti grad Soko u župi Plivi od napada ugarskog kralja Ludovika. Zbog toga mu je Tvrtko Kotromanić darovao župu Plivu i u povelji iz 1366. godine naziva ga vojvodom.
Hrvoje Vukčić Hrvatinić nosio je titule splitskog hercega, vojvode bosanskog i kneza Donjih Krajeva. Godine 1380. od Tvrtka je dobio titulu velikog vojvode i župu Lašvu na poklon. U dinastičkim sukobima Žigmunda Luksemburškog i Ladislava Napuljskog, stao je na stranu Ladislava zbog čega je dobio Dalmaciju. Uticao je na izbor Ostoje za kralja Bosne 1398. godine.
